Proizvod se primenjuje:
1) u zasadima voća i vinove loze, u kol. 1,5-2 I/ha (15-20 I na 100m²), tretiranjem kada su korovi u fazi intenzivnog porasta (pocetak cvetanja);
2)u usevima strnih žita, tretiranjem kada su usevi u fazi 3 lista pa do pojave zastavičara u ozimim žitima, u kol. 0,6-0,8 I/ha (6-8 ml na 100 m²), u uslovima slabe zakorovljenosti; 0,8-1,2 I/ha (8-12 ml na 100 m²), u uslovima jake zakorovljenosti; u jarim žitima, u kol:
- 0,4 I/ha (4 ml na 100 m²), u uslovima slabe zakorovljenosti;
- 0,8 I/ha (8 ml na 100 m²), u uslovima jake zakorovljenosti;
3) u usevu kukuruza, u kol. 0,8 I/ha (80ml na 100m²), tretiranjem cele povrsine, kada kukuruz ima 3-6 listova (faze 13-16 BBCH-skale);
4) na pašnjacima, u kol. 1-1,5 I/ha (10-15 ml na 100 m²), tretiranjem kada su korovi u fazi intenzivnog porasta.
Spektar delovanja: Širokolisni korovi.
SPEKTAR DELOVANJA
Širokolisni korovi.
1) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 0,4 l/ha — jednogodišnji
korovi, kao što su: vijušac njivski (Bilderdykia convolvulus),
pepeljuga obična (Chenopodium album), broćika lepuša (Galium aparine),
dvornik veliki (Polygonum lapathifolium), mišjakinja obična
(Stellaria media).
2) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 0,6 l/ha (pored navedenih u
tački 1):
• jednogodišnji korovi, kao što su: ambrozija pelenasta (Ambrosia
artemisiifolia), dimnjača obična (Fumaria officinalis), dvornik
ptičiji (Polygonum aviculare);
• višegodišnji korovi, kao što su: poponac njivski (Convolvulus
arvensis), graori (Lathyrus sp.).
3) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 0,8 l/ha (pored navedenih u
tački 1 i 2) — jednogodišnji korovi, kao što su: štir obični
(Amaranthus retroflexus), pepeljuga srcolisna (Ch. hybridum), tatula
obična (Datura stramonium), pomoćnica obična (Solanum nigrum),
suncokret divlji (Helianthus annuus).
4) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 1 l/ha (pored navedenih u
tački 1, 2 i 3):
• jednogodišnji korovi, kao što su: mrtva kopriva crvena (Lamium
purpureum), stisnuša kravlja (Thlaspi arvense);
• višegodišnji korovi, kao što su: jabuka vučja (Aristolochia
clematitis), pelin crni (Artemisia vulgaris), ivanjsko cveće belo
(Galium mollugo), ljutić puzeći (Ranunculus repens), ugaz obični
(Roripa silvestris), štavelj obični (Rumex crispus), maslačak obični
(Taraxacum officinale).
5) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 1,2 l/ha (pored navedenih u
tački 1, 2, 3 i 4) — jednogodišnji korovi, kao što je čestoslavica
persijska (Veronica persica).
6) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 1,5 l/ha (pored navedenih u
tački 1, 2, 3, 4 i 5):
• jednogodišnji korovi, kao što je gorčika obična (Sonchus oleraceus);
• višegodišnji korovi, kao što su: lucerka (Medicago sativa), bokvica
velika (Plantago major), detelina bela (Trifolium repens), kopriva
obična (Urtica dioica).
7) Vrste korova koje zadovoljavajuće suzbija u količinama 0,4-2 l/ha:
• jednogodišnji korovi, kao što je lipica teofrastova (Abutilon
theophrasti);
• višegodišnji korovi, kao što su: vodopija obična (Cichorium intybus),
nana (Mentha piperita), ljubičica šarena (Viola tricolor).
8) Vrste korova koje slabo suzbija u količinama 0,4-2 l/ha:
• jednogodišnji korovi, kao što je buzdika obična (Myagrum
perfoliatum);
• višegodišnji korovi, kao što su: palamida njivska (Cirsium arvense),
kamilica prava (Matricaria chamomilla), kupina obična (Rubus
caesius).
Grupa: triazini
DELOVANJE
Deluje kao inhibitor fotosinteze. Obrazuje herbicidni film koji sprečava klijanje i
nicanje korova, ali se usvaja i preko lista korova.
SPEKTAR DELOVANJA
Jednogodišnji uskolisni korovi:
proso korovsko (Echinochloa crus-galli), divlji sirak iz semena
(Sorghum halepense), livadarka iz semena (Poa spp.)
Jednogodišnji širokolisni korovi:
štir obični (Amaranthus retroflexus), pepeljuga obična (Chenopodium album),
konica obična (Galinsoga parviflora), pomoćnica obična (Solanum nigrum),
veliki dvornik (Polygonum lapathifolium), bokvica širokolisna (Plantago major),
gorušica (Sinapis arvensis), tarčužak (Capsella bursa-pastoris)
Ova aktivna materija izaziva inhibiciju procesa fotosinteze svojstvenu svim zelenim biljkama koja svetlosnu energiju sunca pretvara u šećere. Koristi se za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu, bez poduseva, posle setve, a pre nicanja, ranom postu i u zasadima voćaka i vinove loze, starijim od 2 godine, u proleće za suzbijanje semenskih korova. Iz zemljišta se manje ispira od atrazina pa služi kao alternativa u izboru zemljišnih preparata u kukuruzu. Mehanizam i ciljana mesta delovanja su ista kao i kod atrazina. U ranom postu (2-3 lista kukuruza) delotvornost poboljšava dodatak 1-2 litra/ha belog ulja. Nakon berbe kukuruza ne smeju da se seju uljana repica, lucerka i detelina. LD50 2100. S.O. = III. Karenca: OVP za kukuruz za zrno i suncokret. Silažni kukuruz sme da se žanje najranije u fazi mlečnog zrenja (63 dana).
- u jabuci (zasadi stariji od 4 godine) u kol. 0,3 (3 ml na 100 ㎡), u proleće nakon nicanja korova u zasadu jabuke
- krompir (desikacija cime) u kol. 1,0 (10 ml na 100 ㎡), pred vađenje krompira, kada je krompir u fenofazi 90 BBCH i više
Suzbija jednogodišnje i višegodišnje širokolisne i neke uskolisne korove: oštra vlasulja (Bromus sterilis), obični tarčužak (Capsella bursa-pastoris), obična pepeljuga (Chenopodium album), broćika lepuša (Galium aparine), broćika obična (Galium mollugo), sitni zdravac (Geranium dissectum), divlja salata (Lactuca serriola), crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum), obični lanilist (Linaria vulgaris), sitnocvetni spomenak (Myosotis arvensis), vrežasti ljutić (Ranunculus repens), obični štavelj (Rumex crispus), istočna goluždravka (Senecio vernalis), gorušica poljska (Sinapis arvensis), razvodnik pomoćnica (Solanum dulcamara), obična dimnjača (Fumaria officinalis), bezmirisna kamilica (Matricaria inodora), velika bokvica (Plantago major), divlji sirak iz rizoma (Sorghum halepense), mišjakinja (Stellaria media), pršljenasta čestoslavica (Veronica hederifolia), persijska čestoslavica (Veronica persica), ptičja grahorica (Vicia cracca), obični maslačak (Taraxacum officinale)

